U nedjelju su sajtovi grčkog Ministarstva spoljnih poslova i parlamenta u Atini i dalje bili nedostupni. Dva dana ranije turski hakeri objavili su da su upali u njihove sisteme, kao i u sisteme grčke obavještajne službe i atinske Berze.
„Vojnici Feniksa“, kako sebe nazivaju na Fejsbuku, obrazložili su napade sukobom oko prava na eksploataciju nafte u istočnom Sredozmenom moru.
U subotu poslije podne grčki hakeri su uzvratili udarac.
– Napadi su upravo počeli – objavila je organizacija „Anonimous Greece“ na društvenim mrežama. Uzvratnim napadom pogođeno je najmanje deset sajtova turske vlade, među kojima i obavještajne službe i Ministarstva spoljnih poslova u Ankari.
Ovo nije prvi put da se hakeri iz dvije zemlje međusobno obračunavaju, ali sada ovaj duel dobija novu dimenziju, a događa se u trenutku kad su odnosi između dvije susjedne zemlje i članice NATO u velikoj krizi.
Pojedini grčki mediji čak spekulišu o „ratnoj opasnosti“ i optužuju Tursku da je zauzela nov, agresivan kurs u spoljnoj politici. Na grčkoj televiziji „Skai“ ministar odbrane Nikos Pangiotopulos izjavio je da su turski avioni „za jedan dan“ čak 80 puta povrijedili vazdušni prostor Grčke.
Odnos između dva istorijska protivnika u novije vrijeme karakterišu naizmjenični usponi i padovi. Grčka i dalje podržava članstvo Turske u EU, smatrajući da bi susjed vezan za Evropu bio uračunljiviji. Napetost, međutim, već dugo izaziva potraga za gasom u Sredozemnom moru, u prvo vrijeme u vodama Kipra.
U novembru je Turska potpisala pomorski sporazum s Libijom, koji zanemaruje prisustvo grčkih ostrva poput Krita i Rodosa između obala turske i Libije. Mada Grčka taj sporazum smatra pravno „ništavnim“, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan prošle nedjelje je najavio da će Turska ove godine početi potragu za gasom južno od Krita.
Grčka ovaj dio mora smatra „ekskluzivnom ekonomskom zonom“, jer velika ostrva poput Krita, prema tvrdnjama Atine, imaju svoj „kontinentalni šelf“, tj. pripadaju pojasu morskog dna koji neposredno okružuje kontinentalni dio Grčke. Osim toga, kroz isto područje treba da prođe i gasovod „Eastmed“, koje planiraju da izgrade Grčka, Kipar i Izrael. Ministri spoljnih poslova 2. januara potpisali su u Atini odgovarajući sporazum.
Gasovod dug 1.900 kilometara koštaće najmanje sedam milijardi eura, a transportovaće gas sa gasnih polja u Izraelu i na Kipru u Evropu.


Kipar: Turska je gusarska država

Kiparske vlasti nedavno su nazvale Tursku „gusarskom državom“ koja ne poštuje međunarodno pravo i nastoji da buši prirodni gas u vodama u kojima Kipar ima ekonomska prava.
Kipar tvrdi da Turska sada pokušava da buši u području koja je već licencirano energetskim kompanijama „Eni“ iz Italije i „Total“ iz Francuske, prenosi AP.
Ovo bi bio četvrti takav pokušaj Turske od prošlog jula, kada je poslala bušilice pod pratnjom ratnog broda na zapad i istok ostrva, i drugi put da je turski brod bušio u bloku koji je licenciran kompanijama „Eni“ i „Total“.
Kipar je naveo da je, uprkos uspostavljanju energetskih partnerstava među zemljama na istoku Sredozemlja, Turska odlučila da sama „krene putem međunarodne ilegalnosti“ i da je „provokativno ignorisala“ ponovljene pozive Evropske unije da zaustavi svoje ilegalne aktivnosti.